Posted on Updated on

NATO kod – šansa za profit

Okrugli sto „NATO kod – šansa za profit“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Komunikacionog tima Savjeta za članstvo u ovoj alijansi, održan je 25. maja 2015.

 

Predstavnici privrede i institucija Slovenije i Hrvatske, kao i domaćih preduzeća koja za svoje usluge i proizvode posjeduju NATO kod, upoznali su brojne učesnike skupa sa iskustvima i najboljim praksama u poslovanju sa članicama Alijanse. Takođe je ovo bila prilika za razmjenu mišljenja o uticaju kodifikacije po standardima NATO na unapređenje poslovanja i stvaranje profita.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković istakao je među pozitivnim efektima članstva u NATO-u najprije percepciju investitora da je zemlja članica sigurno mjesto za investicije koje doprinose razvoju i rastu ekonomije.

– Bivše istočno-evropske zemlje nakon ulaska u NATO bilježile su rast priliva direktnih stranih investicija i do 166 odsto. Zabilježen je rast i bruto domaćeg proizvoda, koji je u pojedinim zemljama prelazio šest odsto. Osim toga, postoje i drugi konkretni pokazatelji o ekonomskim koristima članstva u NATO-u. Nove članice, na primjer, mogu koristiti novac iz fondova za izgradnju infrastrukture, modernizaciju vojske i pripremu jedinica za međunarodne misije i operacije – rekao je Mijušković.

Dodao je da članstvo u NATO takođe pruža mogućnosti konkretnih poslovnih prilika putem javnih nabavki, te da se crnogorske kompanije moraju pripremiti za aktivno učešće u tome. Riječ je o različitim pozivima za nabavku opreme roba široke potrošnje, kao i usluga.

– Kompanija koja se jednom registruje u bazu podataka neke NATO agencije redovno dobija obavještenja o novim pozivima. Statistika govori da se najviše traže dobavljači u području IT-a, građevinarstvu, kao i brodogradnji. Nije mali broj kompanija u Crnoj Gori koje posjeduju NATO kod. Dobijanjem ovog koda sve kompanije su ušle u NATO master katalog, bazu kompanija i organizacija 28 NATO zemalja i 38 zemalja koje nisu članice NATO, a koje nude svoje proizvode i usluge NATO članicama – pojasnio je on.

Osim o bezbijednosti iz aspekta privlačenja investicija, članstvo Crne Gore u NATO-u, prema riječima predsjednika Komore, treba sagledavati i kroz značaj ovog faktora za turizam. Naime, pored prirodnih ljepota, kvalitetne ponude u turističkim centrima, odmora i zabave, za turiste je bitna i opšta bezbjednost. Građani zemalja članica NATO veliki su turistički potrošači i za putovanja obično biraju bezbjedne destinacije.

Nacionalni koordinator Crne Gore za NATO Veselin Garčević kazao je da u ovoj fazi pristupanja naše zemlje Alijansi poseban značaj se daje jačanju vladavine prava, reformi sektora bezbjednosti i odbrane, podizanju svijesti javnosti o značaju uključenja države u ovaj savez i o uticaju toga na njenu ekonomiju.

Prema njegovim riječima NATO je garant dugoročne stabilnosti članica što je pretpostavka privlačenja investicija te ekonomskog razvoja. Istakao je pozitivne trendove u ekonomijama koje su članice NATO pakta od skorijeg datuma, navodeći da su baltičke ekonomije zabilježile rast investicija od 166 do 700 odsto.

Kada je riječ o učlanjivanju Crne Gore u NATO, pozitivni ekonomski efekti se najbrže mogu ostvariti u turizmu, poljoprivredi i IT sektoru.

– Ulazak u NATO omogućuje podizanje kreditnog rejtinga države, što je od ivelikog značaja. NATO kod omogućava poslovanje našim privrednicima na velikom tržištu. Do sada je kodifikovano 76 crnogorskih poljoprivrednih proizvoda – rekao je Garčević.

O benefitima za ekonomiju NATO kodifikacije govorili su Tajana Kesić Šapić, direktorica za industriju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao i Jože Lacko iz Ministarstva odbrane Slovenije.

Gospođa Kesić Šapić je pojasnila da NATO nabavlja različitu robu i usluge kao što su komunikacioni i upravljački sistemi, satelitska komunikacija, ICT oprema, softver, konsultantske usluge, građevinski radovi, usluge u kampovima u sklopu NATO operacija i misija.

Ona je objasnila da Hrvatska gospodarska komora održava web stranicu natonatjecaji.hr gdje se prate javne nabavke povezane sa Alijansom, zatim vodi registar kompanija koje učestvuju u ovim konkursima, pruža informacije o načinima učestvovanja u tome. Ona informiše članice o načinima učestvovanja u NATO konkursima, zatim o postupku pribavljanja Potvrde o prikladnosti i Sigurnosnog sertifikata, izdaje stručno mišljenje na osnovu kojeg kompanija dobija pomenutu potvrdu. Hrvatska Komora takođe sarađuje sa NATO tijelima u organizaciji promotivnih aktivnosti i informisanju javnosti. Ova asocijacija, između ostalog, organizuje radionice i seminare o NATO savezu i ekonomiji, te pruža pomoć hrvatskim privrednim subjektima za učešće u postupcima javnih nabavki koje raspisuje NATO.

– U HGK imamo 120 kompanija u registru koje ispunjavaju sve uslove da konkurišu na tenderima koje raspisuje NATO. Od 2009. godine na stranici natonatjecaji.hr objavili smo oko 400 konkursa – rekla je Kesić Šapić.

Ona je preporučila crnogorskim privrednicima da se na vrijeme pripreme za učešće u konkursima koje raspisuje NATO te da se dobro upoznaju sa posebnim procedurama po kojima se sprovode. Prema njenim riječima, teško je očekivati da će naše kompanije moći da preko pomenutih konkursa dobiju poslove kao glavni dobavljači, pa bi dobro bilo da nađu poslovne partnere sa kojima ćete imati veće šanse za uspjeh. Kao glavne razloge za neuspjeh, ona je navela previsoku cijenu ponude, nepoštovanje propisane procedure, kratke rokove za prijavu, kao i udaljenost tržišta.

Sekretar-koordinator NATO bezbjednosnih investicija Ministarstva odbrane Slovenije Lacko pojasnio da NATO tržište čine zemlje članice, agencije pri Alijansi, kao i jedinice na operacijama i misijama. Da bi privreda jedne zemlje učestovala na tom tržištu potrebno je harmonizovati propise sa NATO standardima. Prema njegovim riječima, privrednici treba da vode računa o tome da su NATO nabavke oslobođene od poreza tako da time ne treba da opterete cijenu proizvoda. Govoreći o šansama za profit koje pruža poslovanje sa NATO savezom, Lacko je istakao da članstvo znači između ostalog saradnju sa privredno najrazvijenijim zemljama, prepoznatljivost na njihovim tržištima, poboljšanje finansijskog rejtinga, povećanje direktnih stranih ulaganja.

O iskustvima crnogorskih kompanija u poslovanju sa NATO savezom, govorili su Aleksandra Milić iz Congress Travela i Vukoman Vuković iz Plantaža.

Congress Travel je dobio NATO kod krajem 2014. godine i time ušao u master katalog Alijanse, pa su njihove usluge dostupne svim njegovim korisnicima (28 zemalja članica saveza i 38 koje to nijesu).

– Danas naša agencija i NATO uspješno sarađuju organizujući nekoliko većih konferencija godišnje i na desetine manjih okruglih stolova i seminara. NATO kod je sjajna reklama za agenciju i šansa za povezivanje sa novim klijentima iz zemalja-korisnica NATO master kataloga, pa time i za povećanje profita. Dobijanjem NATO koda Congress Travel agencija očekuje veći broj inostranih klijenata a samim time i veći profit kako za samu agenciju tako i za sve privredne subjekte sa kojima sarađuje i turizam Crne Gore u krajnjoj liniji – rekla je Milić.

Kompanija Plantaže ima 22 proizvoda koja su kodifikovana po NATO standardima. Prema riječima Vukovića, Plantaže su među prvima dobile NATO kod – 2012. godine.

– Preduslov za to bili su uvođenje i primjena HACCP sistema kao i ISO standarda 22000 i 14000. Radićemo na tome da kodifikujemo i nove proizvode kojima smo u međuvremenu proširili asortiman – rekao je Vuković.

U diskusiji koja je uslijedila učestvovali su Vasilije Kusovac, Luka Kotor, Ivan Mijušković, Interproduct, Nada Medenica, Centar za ekotoksikološka ispitivanja i Momčilo Popović, Farmont.

Advertisements