Posted on Updated on

Sjednica Odbora udruženja poljoprivrede

polj_1  Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici 22. juna 2015. godine, razmotrio je Informaciju o privrednim kretanjima u agraru za period januar-april 2015. godine, te temu „Brendiranje u procesu internacionalizacije poslovanja poljoprivrednog i proizvodnog sektora”

Podaci MONSTAT-a o otkupu i prodaji proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarastva ukazuju da je u prvom kvartalu ove godine došlo do rasta od 8,3% u odnosu na isti period prethodne. Takođe, za prva četiri mjeseca ove godine otkupljeno je 7,62 miliona litara kravljeg mlijeka, što je manje za pet odsto u odnosu na uporedni period 2014. Prema podacima Ministarstva zasađeno je 459,34 hektara povrtlarskim kulturama. Krajem maja počela je u Plantažama berba breskve i trajaće do kraja avgusta. Očekuje se rod od oko 1.100 tona vrlo kvalitetne breskve.

Posljednjih godina primjetan je rast učešća agroindustrije u strukturi ukupne proizvodnje. U 2014. godini agroindustrija je učestvovala sa 14% što je povećanje od 1,8 indeksnih poena u odnosu na 2013. U prva četiri mjeseca ove godine kod prehrambene industirije i industrije pića registrovan je pad u odnosu na isti period 2014. godine za 30,3%, odnosno za 27,6%, dok je kod proizvodnje duvanskih proizvoda ostvaren porast od 64,6%. Kvalitet domaćih proizvoda je dokazan i na prestižnom Novosadskom sajmu, gdje su crnogorski proizvođači: Plantaže, Bonesa, Srna, Monstate, Biotehnički fakultet, zatim 11 vinarija, tri proizvođača rakije, po dva proizvođača sira i meda ove godine dobili nagrade. Duvanski kombinat je na tradicionalnoj, pedesetoj manifestaciji – Degustacija duvana i duvanskih proizvoda ITTA – Ohrid dobio po tri zlatne i srebrne medalje. Nagradu Privredne komore za uspješno poslovanje dobilo je preduzeće Bonesa iz Bara, a za unapređenje menadžmenta Interprodukt sa Cetinja.

Ukupna robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (PPP) za četiri mjeseca ove godine iznosila je 142,3 miliona eura. Izvezeno je robe u vrijednosti od 14,3 miliona, što je više za 6,8%, dok je uvoz iznosio 127,3 mliiona eura i veći je za 7,7% u odnosu na isti period 2013. godine. Deficit je iznosio 113 miliona eura, odnosno pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 11,3%. I dalje najviše trgujemo sa zemljama regiona, a na drugom mjestu je EU. Robna razmjena povećana je sa Ukrajinom, Turskom i članicama EFTA, dok sa Ruskom Federacijom bilježimo pad prometa. Najviše uvozimo iz Srbije, a zatim iz Hrvatske i BiH Najveći izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvaren je na Kosovu u iznosu od Libiji 2,6 miliona eura, Srbiji 2,5 miliona i BiH 1,4 miliona.

U strukturi uvoza najviše je svježeg i rashlađenog mesa, 15,9% (od čega najviše svinjskog), slijede mlijeko i mlječni proizvodi piće, proizvodi na bazi žitarica razni sosovi, kečap i slično. U izvozu je najviše učestvovalo piće sa 30%, zatim duvan i proizvodi od duvana, kakao i proizvodi od kakaoa, povrće, te dimljeni i sušeni proizvodi .

Privrednici su na sjednici kao probleme u poslovanju naveli sporu i neredovnu naplatu potraživanja, još nedovoljna sredstava koja se opredjeljuju iz Budžeta za razvoj agrara, nedovoljnu i nekvalitetnu kreditnu podršku za subjekte iz ove oblasti, nedovoljnu povezanost poljoprivrede i turizma, nedovoljnu zastupljenost domaćih proizvoda na tržištu, nejednake uslove za poslovanje svih subjekata i sa aspekta pitanja bezbjednosti hrane.

Mogući predlozi za rješavanje su hitna izmjena zakonskih rješanja vezanih za registraciju preduzeća u cilju adekvatnog rješavanja pitanja naplate potraživanja od preduzeća koje su prestala sa radom zbog likvidacije, zatvaranja i dr. pa je potrebno izmijeniti Zakon o privrednim društvima u tom dijelu. Neophodno je izmjeniti i Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza, jer nije donio očekivane efekte oko naplate potraživanja, pošto Poreska uprava može sankcionisati privredno društvo zbog nepostupanja po Zakonu, ali ne može uticati na izvršenje, odnosno na plaćanje obaveze. Potrebni su: obezbjeđenje povoljnih kreditnih aranžmana kroz subvencionisanje kamata na bankarske kredite preduzećima iz oblasti agrara, povećanje sredstava Agrobudžeta, stalna obuka proizvođača hrane u cilju ispunjavanja uslova koje Evropska unija propisuje, kako bi privredni subjekti bili spremni da koriste njena sredstva; zatim aktivinije učešće svih aktera na povezivanju poljoprivrede i turizma kroz veću zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj ponudi, te donošenje novog zakona o bezbijednosti hrane, usklađenog sa direktivama i regulativama EU, kao i pratećih podzakonskih akata.

O nacionalnom brendu Crne Gore govorio je mr Jovo Rabrenović, generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača.

Izgradnja nacionalnog brenda je dugoročan strateški postupak angažovanja svih raspoloživih i za brend relevantnih učesnika, kao što su geografski potencijali, kulturno-istorijsko nasljeđe, privrženost progresivnim idejama, posebnost ljudskog potencijala, i druge vrijednosti koje Crnu Goru razlikuju u odnosu na konkurente. U tom procesu potrebno je podizati svijest svih aktera privrede o značaju izgradnje nacionalnog brenda i složenosti tog procesa, sa posebnim akcentom na njegovu obuhvatnost i održivost.

Konkurentska prednost nacionalnog brenda Crne Gore je određena prirodnim, kulturnim, proizvodnim i ljudskim potencijalima koji, pravilno povezani, mogu razviti integrisani nacionalni brend, čija će vrijednost biti materijalozovana kroz finansijske benefite, ne samo za sadašnje, nego i za buduće generacije.

Prepoznajući potrebu brendiranja domaćih proizvoda, Privredna komora Crne Gore od 2008. godine vodi aktivnosti pod nazivom „Dobro iz Crne Gore”. Riječ je o kolektivnom žigu registrovanom u Zavodu za intelektualnu svojinu Crne Gore i u Međunarodnoj organizaciji za zaštitu prava intelektualne svojine (WIPO). To je oznaka kojom se po precizno definisanim kriterijumima brendiraju domaći proizvodi izuzetnog kvaliteta. Pravo na korišćenje žiga „Dobro iz Crne Gore”, do sada je steklo 79 proizvoda 17 crnogorskih kompanija.

Rabrenović je istakao da će iskustvo Privredne komore značajno doprinijeti razvoju kolektivnog žiga nacionalnog brenda Crne Gore.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović kazala je da će nacionalno brendiranje donijeti benefite svim proizvodima sa ovog područja, promovisati turizam, kulturnu baštinu i slično.

Članovima Odbora je zatim predstavljen projekat Erasmus za preduzetnike početnike, o kojem je govorio njegov koordinator Miljan Šestović iz Privredne komore Crne Gore. On je pozvao privrednike da budu domaćini preduzetnicima početnicima iz inostranstva, preko kojih će steći uvid u tržišta zemalja iz kojih dolaze. Nije rijedak slučaj, dodao je on, da upravo nekadašnji početnici u biznisu kasnije postanu distributeri proizvoda svojih domaćina.

Potpredsjednica Filipović je pozvala sve zainteresovane da posjete sajt Komore i detaljno se informišu o Erasmus projektu, te doprinesu svojim predlozima najboljoj njegovoj realizaciji. Podsjetimo, kroz ovaj program razmjene predviđeno je da osam crnogorskih preduzetnika-početnika dobiju obuku u inostranstvu, dok će naše kompanije ugostiti šest mladih preduzetnika.

Izvor: http://www.privrednakomora.me

 

 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s