Posted on

Nastaviti sa investiranjem u poljoprivredu, ulagati u istraživanja

 

GetImage

U 2014. postavili ste ambiciozne ciljeve u vezi sa podizanjem učešća poljoprivrede u BDP, smanjenju trgovinskog deficita, otvaranju novih radnih mesta i obrazovanja poljoprivrednika. Kakve ste rezultate postigli i koje dalje korake predviđate?

Postigli smo više od planiranog. Učešće poljoprivrede u BDP povećano je sa 7,4% u 2013. na 8,0% u 2014. godini. Bruto dodata vrijednost u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu veća je za 15% ili za 34,9 miliona eura. Izvoz je veći za 36,7 miliona eura ili za 58,7%. Veća je i pokrivenost uvoza izvozom za 6,8 procentnih poena – sa 13,8% koliko je iznosila 2013. povećana je na 20,6% u 2014. godini. Otvoreno je preko 700 novih radnih mjesta. Realizovali smo veoma intenzivnu edukativnu kampanju za poljoprivrednike koja je u 2014. godine obuhvatila preko 250 seminara, obuka, okruglih stolova, predavanja i više studijskih posjeta crnogorskih poljoprivrednika drugim zemljama. Kako dalje? Još bržim tempom idemo dalje, sa posebnim naglaskom na investicije, i jačanje sistema kvaliteta i sistema bezbjednosti hrane. Očekujem da će 2015. biti dominantno obojena ispunjenjem mjerila za otvaranje pregovora sa EU u poglavljima 11, 12, i 13. Rekao bih da je realno da do kraja godine otvorimo dva od tri navedena poglavlja.

Prošle godine je zabeležen dosta dobar rezultat u izvozu i ukupnoj pokrivenosti izvoza uvozom u oblasti poljoprivrede. Šta očekujete u ovoj godini i koliko je tržište Rusije bitno za ostvarivanje zacrtanih ciljeva?

Svako tržište je bitno. Međutim, naš cilj ne smije biti samo da otvorimo neko tržište, već i da na njemu ostanemo. A to se može postići samo kvalitetom i dugoročnom posvećenošću. Ova godina biće veoma izazovna za održavaje trendova postignutih u 2014. Pokazali smo da posjedujemo novi duh, sposobnost, vještine i volju da se uhvatimo u koštac sa svakim problemom. Ali, naš pravi izazov nisu problemi, već rješenja do kojih treba da dođemo. Važan dio rješenja čine investicije u poljoprivredi i izdvajanja za istraživanja.

Koliko crnogorski poljoprivredni proizvodi pronalaze put do tržišta regiona, CEFTE i EU?

Kvalitetni proizvodi pronalaze put do kupaca. Imali smo značajan rast izvoza vode od 62,4%. Proizvodi mlinske industrije već su prepoznati po dobrom kvalitetu, naročito organska žita. Povećali smo izvoz piva i vina, 7,8% i 6,3% respektivno. Polako raste izvoz sira, meda, maslinovog ulja i ljekovitog bilja. Ipak, moramo shvatiti da se u ovoj fazi razvoja crnogorske poljoprivrede veliki dio proizvodnje realizuje kroz tzv. tihi izvoz, odnosno kroz turizam. Turizam ima istu ulogu kao i izvoz.

Identifikovali ste Bliski Istok kao geografsko područje na koje je ranije Crna Gora izvozila poljoprivredne proizvode. Koliko je danas šansi da se ova tržišta povrate?

Znate, postoje dva dana u godini u kojima često boravimo, s tim da u njima ne možemo učiniti ama baš ništa. To su “juče” i “sjutra”. Zato se trudimo da za naše poljoprivrednike šanse stvaramo danas. Nadamo se da će znati da ih iskoriste, a naročito nakon što smo nedavno potpisali povoljan dugoročni kreditni aranžman sa Abu Dabi razvojnim fondom. Tržište Bliskog istoka se dosta promijenilo poslednjih decenija. Postalo je veoma zahtjevno. Probiti se na takvom tržištu svakako predstavlja veliki uspjeh.

Do koje mere je na nivou sistemskih mera i konkretnog povezivanja u Crnoj Gori prepoznat značaj simbioze poljoprivrednog sektora i turizma?

Nedovoljno. Dobra vijest je da smo pripremili IPARD program kojim je predviđeno finansiranje projekata koji mogu značajno da postaknu seoski turizam i preradu na porodičnim gazdinstvima. Time ćemo ojačati sistemski pristup. S druge strane, da bi ojačali konkretno povezivanje poljoprivrednika potrebno je promijeniti način njihovog razmišljanja.Često pominjem Nikolu Đonovića koji je 1936. godine objavio knjigu pod nazivom “Zahtjevi Crne Gore – privredni i politički” i između ostalog napisao: “Rivalstvo u junaštvu i nacionalnim žrtvama, nekada tako nužno, nije ostalo bez dubokih tragova na psihu i narodni karakter. Zbog tih urođenih osobina, ljudi sa nepovjerenjem prilaze jedan drugome, odmjeravaju se, zaziru, često zavide, strahuju od prestiža drugih, radije ostaju usamljeni sa minom da im niko pod nebom nije ravan, nego što će prići saradnji i potčiniti se opštem zahtjevu i potrebi za udruživanje. Ta neudružljivost i nekomunikativnost ozbiljna je smetnja organizaciji privrednog života u ovom kraju. Taj otpor, treba da savlada organizovan rad inteligencije u tom pravcu.” Ništa se na ovom svijetu ne može povezati bez ljudi. A da bi efekti povezivanje bili dugoročni i smisleni potrebno je edukovati ljude i pokazati im kako se to radi u drugim zemljama. Zato smo i ove godine nastavili sa studijskim posjetama. Naši poljoprivrednici već su boravili u Poljskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Turskoj, Belgiji, itd.

Do 2013. registrovano je manje od 160 proizvođača organskih poljoprivrednih proizvoda, od toga 21 koji su dobili sertifikat.  Koliko je zahvaljujući merama Ministarstva broj ovakvih gazdinstava povećan?

Zabilježen je blagi rast broja registrovanih organskih proizvođača. Krajem 2014. u Registru se nalazilo 169 prozivođača, od čega je 30 novoregistrovanih, dok je iz registra izbrisano njih 21. Broj sertifikovanih proizvođača za prelazni period se povećao. Trenutno ih je 30 sa sertifikatom, dok ih je u 2013. godini bilo 21. Dakle, primjećujete da oni koji nisu u stanju da izdrže zahtjevne kriterijume organske proizvodnje izlaze is sistema, dok istovremeno raste interesovanje novih.

Od svih propisa EU koje Crna Gora treba da preuzme, oko 45 odsto odnosi na poljoprivredu. Koliko je to zamašan posao za vladu i ministarstvo i da li ste zadovoljni dosadašnjim progresom?

Smatram da većina u Vladi još uvijek nije svjesna obima normative koju je potrebno usvojiti u oblasti poljoprivrede. To nije mehanički posao. Od donošenja zakona mnogo je važnija njihova primjena. U prošloj godini na predlog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Vlada je usvojila četrnaest zakona i preko 40 podzakonskih akata. Pripremiljena su i četiri zakona koja su usvojena u ovoj godini. Pored samih zakona, prošle smo godine pripremili, a do sada i usaglasili, strategije i akcione planove za sva tri pregovaračka poglavlja, što je bio veoma zahtjevan posao. Nismo bili toliko opterećeni dinamikom, ali jesmo kvalitetom rješenja koja predlažemo. Svi zakoni dobili su zeleno svijetlo od Evropske komisije.

Gde je mesto osiguravanja planiranog ravnomernog ruralnog razvoja u kontekstu razvoja poljoprivrede (IPARD program) na agendi pregovora između Podgorice i Brisela?

Već smo poslali IPARD program u Brisel. Dokument se trenutno nalazi u fazi usaglašavanja između različitih direktorata u Evropskoj komisiji. Očekujem pozitivan odgovor, nastavak rada na akreditaciji programa i početak njegove realizacije već naredne godine. Kroz IPARD program crnogorski poljoprivrednici imaće na raspolaganju 39 miliona eura. Kako ovaj iznos predstavlja polovinu ukupnih investicija, jer bespovratna podrška iznosi do 50%, to znači da će uz pomoć IPARD programa najmanje 78 miliona eura biti investirano u crnogorsku poljoprivredu do 2020.

Koliko je Crna Gora uspela da proizvode kod kojih ima komparativne prednosti poput meda, lekovitog bilja, prerađevina od mesa, i organskih proizvoda brendira i koliko uspešno iskustvo u izvozu vina može da posluži kao lekcija za bolji plasman ovih proizvoda?

Napredujemo korak po korak. Ne možemo sve postići odjednom ili u kratkom roku. Najbolju ocjenu napretka daju ljudi koji iz susjednih država dođu u Crnu Goru i vide ono što mi ne vidimo: ostvareni napredak. Ali naravno, to ne smije da nas zadovolji. Budućnost je prostor mogućnosti i prostor naše slobode. Potrebno je mnogo rada kako bi se iskoristili potencijali za razvoj poljoprivrede, dostigli novi standardi, uvele nove tehnologije i kako bi još jače uvezali sve karikesistema. U Crnoj Gori se danas u poljoprivredi radi više nego prije dvije godine. Krupan iskorak napravili smo sa Kućom meda, otvorili smo pijacu organskih proizvoda, radimo na projektu reonizacije koji će dalje podstaći proizvodnju vina, jačamo čeme kvaliteta, započeli smo Kuću voća. Sve ovo uticaće na stvaranje brenda, ali i jačanje naše svijesti o značaju njegovog očuvanja.

Nedavno sam posjetio Novi Zeland koji izvozi preko 90% poljoprivrednih proizvoda iako poljoprivrednici ne dobijaju subvencije. Bilo je zadovoljstvo razgovarati sa poljoprivrednicima koji su veoma obrazovani i svjesni da je najvažniji brend koji imaju zapravo Novi Zeland. I svi se trude da daju svoj doprinos očuvanju ovog brenda. Ako istrajemo u borbi za kvalitet, Crna Gora može postati brend u proizvodnji hrane u ovom dijelu svijeta.

Koliko je Crna Gora pogođena velikim preusmeravanjem viškova hrane iz EU na tržišta regiona (kao posledica sankcija prema Rusiji) i koliko su crnogorski poljoprivrednici spremni za konkurenciju iz EU?

Viškovi dovode do cjenovnih poremećaja i svakako da nas pogađa talas jeftine hrane iz EU. Borimo se koliko možemo da investicijama jačamo poljoprivrne proizvođače. Ipak, realno je reći da u ovom momentu, najveći broj crnogorskih poljoprivrednika još nije spreman za konkurenciju iz EU. Zato je najveći dio naših aktivnosti usmjeren na jačanje njihove konkurentnosti. Poljoprivreda je revolucionarnija od industrije. Ljudi ne shvataju da je poljoprivreda 95% nauka a 5% rad. Kao država, napravićemo veliku grešku ako ne povećamo izdvajanja za istraživanja i razvoj, posebno u oblasti proizvodnje hrane.

U kontekstu skorog poziva za ulazak u NATO, hteli bi smo da vas pitamo kako napreduju planovi vezani na angažovanju NATO u nekim projektima u kojem bi krajnji korisnici bili poljoprivredni proizvođači (deminiranje, dekontamnacija i dr.)?

Mi smo spremni. Pripremili smo predloge projekata i poslali ih. Nadamo se i vjerujemo da će odgovor NATO biti pozitivan, i usmjeren na brže rješavanje problema koje ste naveli. U međuvremenu broj poljoprivrednih proizvoda koji su obuhvaćeni NATO kodifikacijom se povećava. Iako nisu vjerovaliu početku, sada je sve više poljoprivrednika koji u ovom sistemu prepoznaje šansu za prodaju svojih propizvoda.

 Izvor: http://www.minpolj.gov.me

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s