Posted on Updated on

Dobrovoljno finansijsko restrukturiranje pomoć privredi i bankama

 

Privredna komora Crne Gore će, kao institucija koja okuplja cjelokupnu privredu i finansijski sektor, preuzeti, ukoliko se steknu uslovi, ulogu inicijatora kako bi se u Crnoj Gori ubrzao proces dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja. Ovo je rečeno na informativnoj sesiji o Zakonu o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koju je Privredna komora Crne Gore organizovala 28. jula 2015. godine.

Na ovu temu govorili su predstavnici Ministarstva finansija, Centralne banke Crne Gore, eksperti Svjetske banke koji su radili na ovom aktu, kao i finansijski i pravni stručnjaci renomiranih međunarodnih revizorskih i savjetodavnih kuća.

Ocijenjeno je da Podgorički model, koji predstavlja suštinu Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju koji je stupio na snagu 1. maja, nije zaživio. Razlozi za to su nedovoljno interesovanje banaka kao i nedovoljna informisanost privrede o mogućnostima koje se nude ovim modelom.

Visok nivo loših kredita (NLP) je ključni problem inače stabilnog bankarskog sektora Crne Gore. Kreditnu aktivnost banaka ograničava visok nivo loših zajmova i dugotrajni postupci za naplatu kolaterala kroz sudsko izvršenje ugovora. Pomenuti zakon pruža pravni okvir za vansudske postupke restrukturiranja dugova ekonomski održivih preduzeća, uključujući i kupovinu potraživanja dužnika, uz podršku poreskih i kontrolnih podsticaja.

– Privredna komora Crne Gore, kao nacionalna poslovna asocijacija sveukupne privrede smatra da treba da uloži dodatne napore, kako bi pomogla privrednicima da prepoznaju pominjani model kao priliku za prevazilaženje nagomilanih problema, a sa druge strane da bude aktivna i u komunikaciji sa bankama. Naša očekivanja su da na bazi svog portfolija možemo biti prepoznati kao svojevrstan Centar za koordinaciju, koji bi uz pomoć stranih eksperata i donacija mogao postojati i funkcionisati po principu povezivanja privrede, banaka i potencijalnih inverstitora. Nepobitna je činjenica da u svijetu ima kapitala koji čeka da bude plasiran kroz opertativno ili finansijsko restrukturiranje dužnika – kazao je predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković.

Prema njegovim riječima, model je utemeljen na Istanbulskom pristupu koji je dao rezultate u Turskoj, zbog čega treba očekivati da i kod nas ne izostanu.

Podsjetio je da primjena ovog Zakona zasnovana na konceptu dobrovoljnosti učesnika u restrukturiranju ima za cilj da pomogne stvaranje stimulativnog okvira koji podržava realno restrukturiranje u vansudskom postupku ekonomski održivih privrednih subjekata.

– Ono što je posebno važno jeste postojanje poreskih podsticaja koji prate proces restrukturiranja. Naime, na otkupljeni kredit se ne plaća PDV, a postoje podsticaji vezani za porez na dobit i plaćanje poreskog duga na rate – rekao je on.

Predstavnica Centralne banke Crne Gore Marijana Mitrović istakla je značaj restrukturiranja za očuvanje finansijske stabilnosti. Ona je kazala da podaci za prvih šest mjeseci 2015. pokazuju trend pada nekvalitetnih kredita u Crnoj Gori. Na kraju juna vrijednost nekvalitetnih kredita privrede iznosila je 279 miliona eura i činili su 70 odsto ukupnih.

– Šeststo miliona eura ukupnih nekvalitetnih kredita može ući u dobrovoljno finansijsko restrukturiranje – rekla je Mitrović.

Naglasila je da visok nivo nekvalitetnih kredita nije samo obilježje Crne Gore, već i regiona.

Direktorica Direktorata za finansijski sistem i unaprijeđenje poslovnog ambijenta Ministarstva finansija, Bojana Bošković, saopštila je da Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju predstavlja alat koji može pomoći dužniku da otplati kredit.

– Treba da se potrudimo da taj alat iskoristimo na najbolji mogući način – kazala je Bošković.

Prema njenim riječima, od velikog je značaja to što Zakon pruža mogućnost vansudskog rješavanja ovog problema i što je pri tome uključeno institucionalno posredovanje.

Visok nivo nekvalitetnih kredita i njihova niska pokrivenost neminonovno moraju uticati na banke, a nerješavanje tog problema može prouzrokovati nesagledive probleme na nivou sistema, ocijenila je finansijski ekspert Mira Erić Jović.

– Nerealno je očekivati da će vrijeme učiniti svoje po pitanju nekvalitetnih kredita, jer nerješavanje tog problema može prouzrokovati probleme na nivou sistema. Neophodno je suštinsko, a ne kozmetičko rješenje – poručila je Erić Jović.

Ona je kazala da se uticaj NLP na pad kreditne aktivnosti može posmatrati kao spirala iz koje je neophodno pronaći izlaz, jer bi takvo stanje, u protivnom, moglo prouzrokovati nesagledive posljedice, ne samo po banke.

Erić Jović je navela da je analiza stanja u regionu pokazala da pokrivenost NPL nije na zavidnom nivou, a da je u Crnoj Gori, gdje iznosi 46,3 odsto, najniža.

Ona je dodala da visok nivo NPL utiče na loše finansijske performanse banaka, zbog čega one moraju da se zadužuju po višim cijenama, što za posljedicu ima smanjenje kreditne aktivnosti i rast kamatnih stopa.

Problem visokog nivoa NPL bi, prema riječima Erić Jović, trebalo rješavati sveobuhvatno, što je u interesu dužnika, povjerilaca i države. Taj problem je, kako je kazala, moguće riješiti sudskim i vansudskim postupkom, pojedinačnim ili koordiniranim pristupom, koji bi podrazumijevao sporazumno finansijsko restrukturiranje.

Erić Jović je poručila da to restrukturiranje mora biti suštinsko, kao i da bi dužnici trebalo da shvate da im ne može biti oprošten ukupan dug, već da moraju nešto i da plate.

– Povjerioci, sa druge strane, moraju da shvate da im neće biti izmirena sva potraživanja – rekla je Erić Jović.

Finansijski ekspert Luigi Passamonti naveo je da sporazumno finansijsko restrukturiranje predstavlja nadu i dobru priliku za zajmodvce, dužnike i posrednike da će se problem visokog udjela NPL uspješno prevazići.

On je dodao da je analiza pokazala da bi se trećina NPL mogla riješiti kroz sporazumno finansijsko restrukturiranje, a trećina pojedinačno.

– U zemljama bez iskustva u dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju poželjno je obezbijediti relevantnu instituciju/koordinaciono tijelo da podstakne inicijalne aktivnosti (ovaj pristup primijenjen u nekim azijskim zemljama). Riječ je o instituciji koju karakteriše reputacija, nepristrasnost, iskustvo u vansudskim pregovorima, kapacitet da inicira proces, okupi banke (povjerioce) i dužnike (privredna društva) radi dijaloga o pristupanju restrukturiranju dugova. Kapacitet da koordinira dijalog (od razgovora o restrukturiranju do postizanja sporazuma o učešću u restrukturiranju) i promoviše  vansudsko restrukturiranje u Crnoj Gori ima Privredna komora – rekao je Passamonti.

Predstavnik Ernst and Yunga iz Ljubljane Luka Vesnaver smatra da kriza, prouzrokovana problemom visokog učešća NPL u ukupnim kreditima, potresa cijeli region, ali i da nema mnogo instrumenata koje je moguće primjeniti.

– I u Sloveniji smo se susreli sa istim problemom, samo malo ranije. Kroz proces sporazumnog finansijskog restrukturiranja kod nas je uspješno prošao jedan broj kompanija – kazao je Vesnaver.

Predstavnik PricewaterCoopers Marko Fabris saopštio je da su za proces sporazumnog finansijskog restrukturiranja važni sporazumi o mirovanju obaveza, ali i otvorenost i transparentnost.

 – Imam utisak da su dužnici ponekad ambiciozniji nego što bi trebalo. Oni treba da budu realni i sagledaju da li ih je upravo ta ambicioznost dovala u lošu poziciju – kazao je Fabris i dodao da bi, sa druge strane, zahtjevi banaka trebalo da budu konstruktivni.

Za rješavanje pitanja visokog udjela NPL u ukupnim kreditima važne su, prema njegovim riječima, operativne mjere, koje zahtijevaju detaljnu analizu, ali i poznavanje vlasničke strukture dužnika.

– Ključni faktor sporazumnog finansijskog restrukturiranja je povjerenje između svih strana u procesu – poručio je Fabris.

Miloš Vuković iz Fidelity Consulting je ocijenio da je proces finansijskog restrukturiranja izuzetno složen i bolan, te da je najveći izazov prepoznati vrijeme u kom je potrebno ovo uraditi.

– Kako bi stomatolozi rekli karijes se može liječiti ali ne i truli zub, već se on može samo izvaditi. Primijenjeno na preduzeće, vađenje zuba je odlazak stečaj – rekao je Vuković.

izvor: http://www.privrednakomora.me/business-environment-public-discussions/dobrovoljno-finansijsko-restrukturiranje-pomoc-privredi-i

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s